Waldorfska pedagogogija
Waldorfska pedagogija dugotrajna je (najbrže rastuća, progresivna) i cijenjena alternativna pedagogija u svijetu koja nastoji zadovoljiti djetetove potrebe za intelektualnim i duhovnim znanjem te humanošću. Utemeljio ju je Rudolf Steiner, austrijski znanstvenik i reformator mnogih područja modernog života. Ova alternativna pedagogija temelji se na antropozofskom duhovnom pogledu na svijet, ne obraća se samo djetetovu intelektu, već usporedno njeguje djetetov osjećani život, razvija radne i stvaralačke navike te snaži volju i interese. Waldorfska pedagogija gleda na dijete kroz određene faze razvoja svijesti, ali poštuje individualnost svakog djeteta koja je slobodna i jedinstvena. Waldorfski učitelj je duhovni „pomagač“ djetetova razvoja, a „čarobna formula odgoja“ glasi: uzor i oponašanje. Odgajanje u waldorfskoj pedagogiji je zajednički rad odgojitelja i roditelja. Bitno obilježje nastavnog plana jest naglašena orijentacija na umjetnički i radni odgoj. Posebnost ove pedagogije jest i euritmija, način lijepog i dobrog usklađivanja pojedinih dijelova jedne cjeline u govoru, glazbi i pokretu. Istaknuta je povezanost s prirodom i učenje u prirodi na zornim materijalima.
Najvažnije točke usmjerenja waldorfske pedagogije su:
- Duhovnost – uvažavanje i odgovornost za prirodu, rad i ljude
- Emocionalna inteligencija – samopoštovanje i susjećanje
- Fizička aktivnost – zdravlje, ustrajnost, vitalnost
- Kreativnost – kreativno razmišljanje, mašta i fleksibilnost, dramski izraz, umjetnost, glazba, pripovijedanje
Waldorfski vrtić
Djeca u waldorfskom vrtiću, okružena prirodnim materijalima, u smirujućoj atmosferi, svakidašnjoj i tjednoj rutini, uče u pokretu, sviraju, pjevaju, slikaju, računaju, zajedno zorno istražuju, igraju se … kako bi se djeci usadio osjećaj povezanosti, sigurnosti i obiteljske atmosfere. Prostori su pomno uređeni, bojama, materijalima i estetikom. Igračke, namještaj i didaktika prirodnog su podrijetla. Program je osmišljen kako bi zadovoljio i poticao razvojne potrebe i sposobnosti djeteta, dopuštajući djeci da postave svoj vlastiti tempo te se one razvijaju ponajprije kroz maštu i kreativnost. Djecu se potiče na samostalnost i akciju, ustrajnost. U vrtiću vlada red, ritam i harmonija. Djeca sudjeluju s odgojiteljima u raznim umjetničkim, ali i radnim aktivnostima: šivanju lutaka, izradi igračaka, izvođenju lutkarskih predstava, sjeckanju povrća i voća, pravljenju kruha i kolača… Uz razvoj kreativnosti i mašte, djeca stječu brojne praktične vještine, npr. pletenje, vezenje… Bajke i priče imaju važnu spoznajnu i motivacijsku funkciju u waldorfskom vrtiću.